Izložba S Božjom pomoći u Subotici

Kroz fotografije prikazani su dijelovi iz Budanovićevog biskupskog djelovanja, spisateljski opus, izgrađene crkve, kupljene društvene zgrade...

Zbog svoje obimne ostavštine u različitim područjima, biskup, svećenik i pisac Lajčo Budanović (1873. – 1958.) smatra se velikanom mjesne Crkve, ali i bačkih Hrvata, budući da je radio na očuvanju njihovog vjerskog, kulturnog i narodnog identiteta. Ove se godine obilježava 150 godina od njegova rođenja, a tim je povodom i ovogodišnja izložba S Božjom pomoći bila posvećena temi »Stvarateljski opus biskupa Lajče Budanovića«.

Izložba je priređena u Pastoralnom centru Augustinianum, a sadrži plakate s fotografijama koje govore o Budanovićevom djelovanju na crkveno-vjerskom, ali i društveno-kulturnom planu. Fotografije su najvećim dijelom iz Arhiva Subotičke biskupije (većinom ih je skenirao vlč. Luka Poljak), kao i od privatnih osoba. O izloženim fotografijama govorio je vlč. Dražen Skenderović, arhivar i bilježnik biskupskog ordinarijata Subotičke biskupije.

»Osim što je bio graditelj za mjesnu crkvu, Budanović je bio graditelj kulturnog i socijalnog života ovdašnjih Hrvata«, naveo je vlč. Skenderović.

Uspostava administrature

Bačka apostolska administratura (današnja Subotička biskupija), kao nova crkvena pokrajina, počela je svoj život 1923., jer je do uspostave nove južnoslavenske države bila u zajedništvu s nadbiskupijom u Kalači. Lajčo Budanović postao je njezinim prvim administratorom. Tako Budanović prije jednog stoljeća počinje izgradnju središnjih ustanova, brojnih crkava, svećeničkog pomlatka te administrature. Dio predstavljenih fotografija tiče se Budanovićeve biskupske službe, primjerice poznate sinode Bačke administrature iz 1936., dijamantne mise iz 1957., njegova posjeta Zavodu sv. Jeronima u Rimu iz 1927., duhovnih vježbi svećenika… Zastupljene su i fotografije s Budanovićeva sprovoda iz 1958. (sahranjen je u subotičkoj katedrali).

Kako je u njegovo vrijeme izgrađeno gotovo 30 crkava, dokumentiran je i taj segment njegova stvarateljskog opusa. Fotografije crkava su iz mjesta kao što su Apatin, Bački Petrovac, Kraljev brig, Senta, Čantavir, Feketić, Hajdukovo, Đurđin, Kelebija, Mala Bosna, Male Pijace, Novi Sad. Zanimljivost izložbe bila je i maketa, u Budanovićevo vrijeme planirane, nove katedralne crkve na Somborskom putu, koja nije dovršena i funkcionira kao crkva Isusova Uskrnuća (u narodu poznata kao tzv. Mala crkva). Kako je istaknuto, nedovršeni projekt trebao je biti kruna Budanovićeva djelovanja na crkvenom planu.

Zgrade za udruženja

Budanović je kupovao zgrade za pokretanje institucija i udruženja koje bi doprinosile vjerskom, kulturnom i društvenom životu bunjevačkih Hrvata. Na izložbi su se mogle pogledati i fotografije zgrada koje je za potrebe spomenuta projekta kupio, poput zgrade sjemeništa Paulinum u Matije Gupca (u kojoj se sada izvodi praktična nastava dviju tehničkih škola), zgrade Bunjevačkog momačkog kola u Harambašićevoj 5, zgrade Matice (Subotičke matice) na Beogradskoj cesti, zgrade Katoličkog kruga u kojoj se nalazi sadašnja župa sv. Terezije Avilske… Budanović je, naime, 1934. osnovao Subotičku maticu oko koje je povezao sva hrvatska društva (Katolički krug, Momačko kolo) radi čuvanja narodnog i vjerskog identiteta Hrvata u Subotici i Bačkoj.

Tu su i fotografije s poznate proslave 250. obljetnice doseljenja jedne skupine Bunjevaca u Bačku (1936. godine) u čijoj je organizaciji Budanović sudjelovao. Na jednoj od fotografija je i biskup Alojzije Mišić iz Mostara koji je tada služio misu na nogometnom terenu Bačke.

Nakladnički rad

Budanović je poznat i po svojem spisateljskom radu. Godine 1902. sastavio je prvi veliki molitvenik Velika slava Božja, koji je doživio nekoliko izdanja, a objavio je i veći broj drugih molitvenika te nabožnih knjižica za potrebe puka. Za potrebe nakladništva, u Subotici je 1923. osnovao Katoličko književno društvo Alfa. I taj segment njegove ostavštine prezentiran je na jednom od plakata.

Na izložbi se mogla vidjeti i fotografija njegove rodne kuće u Bajmaku (za koju još nije utvrđeno gdje se nalazi).

Izložbu je otvorio predsjednik KD-a Ivan Antunović vlč. Josip Štefković istaknuvši kako je ona priređena kao doprinos kulturi sjećanja na veličanstven opus biskupa Budanovića čiji smo baštinici.

»Biskup Budanović je imao puno kritizera među svojim suvremenicima, njegov rad pratile su izmjene različitih država i državnih uređenja, ali i unatoč tomu napravio je puno. Ovom izložbom želimo pokazati koliko je bio uporan, da nije posustao«, kaže vlč. Štefković.

Izložbu su zajednički pripremili KD Ivan Antunović i UBH Dužijanca iz Subotice, uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Inače, izložba S Božjom pomoći organizira se od 1993. godine i nastoji prikazati umjetničku, vjersku i kulturnu baštinu bunjevačkih Hrvata. Pokrovitelj ovogodišnje izložbe bio je Grad Subotica.

D. B. P.